Povijest HDZ

 

Hrvatska demokratska zajednica osnovana je 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK „Borac“ na Jarunu. Na toj je skupštini prvim predsjednikom stranke imenovan dr. Franjo Tuđman.  

Iz skučenih prostorija nogometnoga kluba HDZ je započeo politički uspon kojega je prva formalna potvrda bila pobjeda na prvim višestranačkim izborima u svibnju 1990. godine s osvojenih  60% zastupničkih mjesta u Hrvatskom Saboru. HDZ je hrvatska državotvorna stranka koja ne odstupa od temeljnih načela prema kojima je stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskoga naroda i drugih građana Republike Hrvatske, na načelima demokracije i kršćanske civilizacije, te na tradiciji i identitetu hrvatskoga društva i naroda.

1989. godina

26. siječnja 1989.
Sastanak na Plješevici - formiran je "Inicijativni krug Hrvatske demokratske zajednice".

28. veljače 1989.
Tribina Društva književnika Hrvatske - usvojen je "Prednacrt programskih osnova Hrvatske demokratske zajednice"

17. lipnja 1989.
Održana tajna Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama NK "Borac" u zagrebačkom naselju Staglišću, nakon zabrane javnog skupa zakazanog u hotelu "Panorama". Nakon nje došlo je do raskola unutar Inicijativnog kruga HDZ-a na tzv. "Tuđmanovu grupu" i ostale. Dr. Franjo Tuđman izabran je predsjednikom stranke.

30. rujna 1989.
Konstituiranje Središnjeg odbora, te odluka i izjava Središnjeg odbora o pravu svakoga, pa, dakle, i hrvatskoga naroda na trajno, neotuđivo i cjelovito pravo na samoodređenje do odcjepljenja, izjava o ponovnom uspostavljanju Matice Hrvatske, te preimenovanju JAZU u HAZU.

29. studenoga 1989.
Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelom hrvatskome narodu o pravu hrvatskog naroda na samoodređenje u svojim povijesnim i prirodnim granicama.

1990. godina

5. veljače 1990.
Zakonsko odobrenje djelatnosti, registracija stranke.

24.- 25. veljače 1990.
I. Opći sabor
Na Saboru su 24. veljače 1990. formulirana opća, ali i konkretna stajališta HDZ-a o svim bitnim političkim pitanjima; izraženo je odlučno protivljenje svakoj centralizaciji na saveznoj razini, koja prikraćuje političku i gospodarsku suverenost Republike Hrvatske; ustavne promjene, kao i novi ustav, mogu se donositi samo u slobodno izabranom hrvatskom Saboru; potrebno je provesti ukidanje društvenoga vlasništva, ali i privatizaciju imovine u dioničarsko vlasništvo građana; zaustaviti golemi odljev nacionalnog dohotka što ga Hrvatska izdvaja za nerazvijene dijelove tadašnje države, potaknuti revitalizaciju sela, gradnju prometnica, više ulaganja u znanost i u kulturu...
Dr. Tuđman aklamacijom izabran za predsjednika stranke. Predsjednik Izvršnog odbora postaje Josip Manolić, glavni tajnik Stipe Mesić, politički tajnik mr. Neven Jurica.
Izabirući dr. Franju Tuđmana za predsjednika stranke, Sabor je izrazio volju ukupne Hrvatske demokratske zajednice da odlučno slijedi njegovu politiku, politiku svojega utemeljitelja.

22. travnja 1990. - prvi krug izbora

6. svibnja 1990. - drugi krug izbora

HDZ je osvojila 197, odnosno 60% zastupničkih mjesta. Pobjedom nad vladajućim Savezom komunista i koalicijom oporbenih stranaka HDZ je postao većinskom i glavnom političkom strankom u Hrvatskoj

30. svibnja 1990.

Konstituirajuća sjednica novoizabranoga državnog Sabora, na kojoj je dr. Franjo Tuđman najavio ciljeve HDZ - ove politike: novi ustav Republike Hrvatske, uređenje novoga ustavnog položaja Hrvatske u Jugoslaviji, uključivanje u Europu i reeuropeizaciju Hrvatske, ustanovljenje poretka pravne države i modernizaciju državne uprave u Hrvatskoj, duhovnu obnovu hrvatskoga naroda, korjenite promjene u vlasničkim odnosima i u gospodarstvu, demografsko oživljavanje hrvatskih opustjelih krajeva, povratak iseljeništva i uključivanje u izgradnju Hrvatske, promjene u javnim službama u Hrvatskoj i moralnu obnovu hrvatskoga naroda.

17. kolovoza 1990.

Početak srpske pobune u Hrvatskoj

13. rujna 1990.
Odlukom Izvršnog odbora HDZ-a osnovana je organizacija Mladeži HDZ-a.

22. prosinca 1990.
Usvojen ustav republike Hrvatske (tzv. božićni Ustav"). Donošenje Ustava RH, osam mjeseci nakon prvoga kruga prvih slobodnih izbora, označilo je konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom zasnovanim na plansko-dogovornom gospodarstvu. Bio je to važan temelj u izgradnji pune hrvatske suverenosti.

1991. godina

26. siječnja 1991.
Na poziv predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, a u organizaciji HDZ-a, organiziraju se u svim gradovima i mjestima širom svijeta javni skupovi prosvjeda protiv velikosrpskog hegemonizma, koji želi srušiti hrvatsku vlast i obnoviti boljševizam i diktaturu i u znak potpore hrvatskome Vrhovništvu.

21. veljače 1991.
Saborska Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje Republike Hrvatske od SFRJ.

01. ožujka 1991.
Za Predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a izabran je Ante Beljo.

9. travnja 1991.
Osnovano je Vrhovno državno vijeće, a predsjednik dr. Franjo Tuđman donio je odluku o prerastanju redarstvenih snaga MUP u oružane formacije ZNG-a.

17. svibnja 1991.
Koordinacijski odbori HDZ-a iz domovine i iseljeništva, u jeku agresije na Hrvatsku, upućuju poziv hrvatskom iseljeništvu na uključivanje u obranu.

19. svibnja 1991.
Referendum za samostalnost. Za samostalnu Hrvatsku glasovanju je pristupilo 83.56 % birača, za suverenu i samostalnu Hrvatsku očitovalo se 94,17 % birača.

25. lipnja 1991.
Donesena je ustavna odluka o samostalnosti RH.

7. srpnja 1991.
Moratorij međunarodne zajednice na prethodnu odluku Sabora.

7. listopada 1991.
Raketirani su Banski dvori. Pokušaj atentata na predsjednika dr. Franju Tuđmana

8. listopada 1991.
Donesena odluka o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ. Toga je dana Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskoga naroda.

15. listopada 1991.
Predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao je čitav hrvatski narod na obranu domovine. U ratu što ga je organizirala Srbija uz pomoć "JNA" i dijela srpske manjine u Hrvatskoj broj se poginulih i ranjenih već tada popeo na više od 3000, a prognanih je bilo više 150 000.

17.-18. studenoga 1991.
Pad grada Vukovara, simbola hrvatskog otpora i stradanja.

21. prosinca 1991.
Hrvatska dobiva prva međunarodna priznanja, i to od ovih država: Islanda, Litve, Ukrajine, Slovenije, Švedske, Latvije i Estonije.

LetakIvan Bosančić

letak a4 bosancic 1

VideoIvan Bosančić